jump to navigation

Srđan Milić o razlozima SNP-a za bojkot: Nećemo da učestvujemo u jednom nelegitimnom procesu, zato što zakon koji sprovodi taj proces nije usaglašen sa Ustavom October 5, 2009

Posted by montenegrobojkot in Uncategorized.
Tags:
trackback

milicIntervju sa Srđanom Milićem, predsjednikom SNP-a, najjače opoziocione stranke u Crnoj Gori, u trenutku kada se nakon zajedničkog sastanka lidera opozicije nazire mogućnost bojkota predstojećih lokalnih izbora u pojedinim opštinama. Da li se eventualna odluka o bojkotu još jednom može pokazati kao promašeni potez ili početak stvranih promjena i može li u postojećem sastavu i sa dosadašnjom politikom opozicija biti realna alternativa vlasti.

RSE: Gospodine Miliću, da li odluka tri najjače opozicione partije da jedinstveno donose odluke u susret lokalnih izbora u Mojkovcu i na Cetinju, kao i izbora za predsjednika kotorske opštine zapravo znači uvod u bojkot ili je više riječ o opipavanju političkog terena i osluškivanju reakcija koje bi jedna takva radikalna politička mjera mogla da ima.

Milić: Vjerujem da je negdje u sredini onaj iskreni odgovor. Iskreni odgovor koji prije svega podrazumijeva da ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da učestvujemo u legalizaciji nečega što očigledno ima probleme sa Ustavom, a govorim o Zakonu o izboru predsjednika opština i u onom dijelu koji se zaista tiče budućnosti svih nas u Crnoj Gori, a to je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Raduje što smo postigli taj dogovor i nadam se da neće biti “iskakanja” od kolega iz ostalih partija, ali na kraju krajeva moram da priznam da je prihvaćen neki od mojih zahtjeva da sada radimo na projektnom principu.

RSE: Šta očekujete od sastanka sa Predsjednikom Vujanovićem, ako do njega dođe? Koliko bi to moglo da riješi situaciju ako istovremeno znamo da u opoziciji stalno ukazuju na to kako glavne političke odluke u zemlji donosi samo jedan čovjek, a to je premijer Đukanović?

Milić: Mislim da razloga za definisanje stvari u Crnoj Gori na takav način jer očigledno da postoji problem u razdvajanju svih tih funkcija koje ima gospodin Đukanović, ali mi želimo da damo poseban značaj funkciji Predsjednika države. Ne želimo da gospodin Vujanović dođe u priliku da se postavlja i arbitrira. Ja želim samo da jasno kaže da će štititi legitimnost bilo kojeg procesa, legitimnost toga procesa i za predsjednika opštine i u Kotoru i za legitimnost toga procesa za lokalni parlament na Cetinju i u Mojkovcu i tu treba da napravimo jednu kratku distinkciju.

Izborni proces u Kotoru je proces koji definiše izbor predsjednika opštine, za koji kažem da nije usklađen sa Ustavom, izbor za lokalni parlament definiše izbore odbornika i poslanika koji sada usklađujemo i gdje smo vrlo blizu da nađemo zajednička rješenja. I to je dio jedne kompleksne situacije. Ono što očekujemo od gospodina Vujanovića je da uradimo tu harmonizaciju sa Ustavom Zakona o izboru predsjednika opštine i da obezbijedimo nekakav oblik javnog iskaza svih parlamentarnih partija o podršci Upravi policije i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

RSE: Ukratko, da li ste optimista da će Predsjednik prihvatiti sastanak sa vama i da će izaći u susret vašim zahtjevima?

Milić: Mislim da će do sastanka doći i mislim da naši zahtjevi nijesu nerealni, da su zahtjevi ustvari na fonu onoga što svaka ozbiljna i odgovorna država mora da ima, jasnu identifikaciju strateških ciljeva i koncenzus o tome kako doći do toga da se ti ciljevi i ostvare.

RSE: Da upravo pređemo na te konkretne zahtjeve koje ćete uputiti vlastima. Tražite izmjene izbornog zakonodavstva i kreiranje uslova za slobodno izjašnjavanje građana, kao i to da se iz izbornog procesa isključi organizovani kriminal. Nakon izbora na Žabljaku iznijeli ste kategoričnu ocjenu kako je DPS dobio zahvaljujući finansijskoj i drugoj podršci kriminogenih lica čija imena, međutim, nijeste saopštili. Hoćete li da kažete da je situacije i sada iste i čime potkrepljujete svoje tvrdnje o učešću organizovanog kriminala u izbornim procesima koji predstoje?

Milić: Nije se ništa promijenilo. Očigledno da i danas po informacijama koje dobijamo iz Kotora, a koje su relevantne, relevantne su u odnosu na zahtjeve koji se pojavljuju pred odbornicima u skupštni opštine Kotor, razna interesovanja, načini kako se pokušava lobirati da bi se usvojile određene odluke. Mi imamo proces legalizacije sumnjivog kapitala danas u Crnoj Gori, ali ne na nivou same države i lokalnih samouprava. I na drugi način kako to potkrijepljujem, pa vidite i sami, ukoliko imate dvije godine Bijelu knjigu kriminala koja leži u sefu gospodina Veljovića sa tačnim identifikacijama imena i prezimena tih lica koje je policija prepoznala kao kriminogena lica i kriminogene grupe, a da u isto vrijeme nije ništa urađeno na njihovom privođenju i spoznaju pravde onda imamo problem u Crnoj Gori i ta lica su se normalno pojavljivala tokom izbora na Žabljaku, dobijali smo informacije od naših aktivista sa terena, tačne informacije šta, koliko, gdje i na koji način su opstruirali slobodnu volju građana.

RSE: Kažete da nećete svojim nastupom na izborima da dajete legitimitet nedemokratskom izbornom procesu ukoliko bude takav epilog. Očigledno da istomišljenika da je bojkot najadekvatniji način borbe protiv dvadesetogodišnje vlasti imate i u sferi politike i van nje. Međutim, da li istovremeno ulazite u rizik ili opasnost da tim činom još više marginalizujete opozicionu snagu na političkoj sceni i nalijepite sebi etiketu nekog ko napušta proces evropskih integracija u osjetljivom trenutku po Crnu Goru?

Milić: Da, postoji taj rizik i ja sam svjestan njega. Svjestan sam zbog svega onoga što sam radio, ali sam zaista u više navrata istakao da do mene mene i SNP-a nije da pružam priliku da se dogovorim oko svega onoga što se podrazumijeva pod standardima. Ako vam dođe na sastanak vaše radne grupe za izborno zakonodavstvo predstavnici i predstavnik OEBS-a i kaže da smo imali 33 preporuke koje smo trebali da implementiramo u izborno zakonodavstvo od 2001. godine do današnjega dana i ništa po tom pitanju nijesmo uradili, onda se postavlja pitanje da li mi ustvari sa našim konstantnim izborima svaki mjesec, svakih šest mjeseci dajemo legitimitet jednom nedemokratskom procesu. Moramo konačno da rješavamo sve one primjere koje nije teško riješiti. Iluzorno bi bilo da neko to posmatra da mi ovo radimo zbog toga da bismo došli na vlast. Ne, hajde da sredimo taj izborni sistem i da znači da niko sjutra ne bude mogao da kaže – Izvinite, ja sam izgubio ove izbore zato što su bili neregularni uslovi.

RSE: Ako pretpostavimo situaciju da krenete u aktivni bojkot, kakve konkretne aktivnosti bi mogle da uslijede i možete li precizno da odgovorite da li bi to moglo hipotetički da znači i napuštanje institucija kao što je parlament. Mnogo njih smatra da se opozicija za tako krupan korak neće odlučiti zbog raznih beneficija, primanja, statusa, privilegija, zbog svojih uskih interesa.

Milić: Da postavimo stvari na pravi način. Šta je razlog zašto kažemo da nećemo da učestvujemo u jednom nelegitimnom procesu. Zato što zakon koji sprovodi taj proces nije u usaglašen sa Ustavom. Sa druge strane, u biračkom spisku se nalazi samo u Kotoru 1218 lica koji nemaju državljanstvo Crne Gore, a Ustav kaže da mogu da budu birači samo oni koji imaju državljanstvo Crne Gore. Sa druge strane, oni su učestvovali u izborima za državni parlament. Da li smo na bilo koji način doveli u pitanje legitimitet th izbora, da li je bilo problema, da. Naše primjedbe su sastavni dio i određenih preporuka OEBS-a. Što se tiče privilegija i svega ostalog mislim da je to iluzorno više objašnjavati i upravo zbog toga što sam čuo dosta tih primjedbi ja sam i odlučio da u maju mjesecu iduće godine, da me ne bi iko pitao da li sam bojkotovao sistem, da li sam bojkotovao institucije, ja podnosim ostavku na mjesto poslanika u Skupštini Crne Gore. Samo da pokažem da nama nije to pitanje života i smrti, ali za mene pitanje života i smrti je na koji način ću obezbijediti da moja djeca sjutra ne prolaze kroz iste probleme kroz koje ja prolazim danas, da pokušam kao čovjek koji je glasao protiv predloga Ustava, da branim Ustav ove zemlje, da ga štitim na način i kažem – nema problema, dobijte sve izbore do kraja koji hoćete da dobijete, ali uradite to na način koji će biti ustavan.

RSE: Nijesam razumio da li isključujete mogućnost da ukoliko svi vaši zahtjevi ne budu ispunjeni da se odlučite na tako krupnu odluku kao što je napuštanje samog parlamenta?

Milić: Ja mislim da je veliki problem činjenica, ukoliko ne budemo bili učesnici izbornog procesa u Kotoru i da će to samo po sebi predstavljati značajni problem za sve one koji vode računa o demokratizaciji Crne Gore. Što se tiče institucija sistema mnogi bi rekli da je prerano da se o tome govori i ja ne razmišljam o napuštanju bilo kojih institucija i smatram da imamo problem sa legitimnošću jednog procesa i sa vjerovatno legitimnošću još dva procesa ukoliko se ne uskladi Zakon o izboru odbornika i poslanika sa Ustavom Crne Gore, imamo problem sa onim dijelom koji se tiče borbe protiv kriminala i korupcije. Na primjer, predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet gospodin Saša Damjanović je član Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Šta to znači, da treba da napustimo tu komisiju, a borimo se za konkretnije mjere Vlade Crne Gore protiv organizovanog kriminala i korupcije.

RSE: Za kraj ove teme o organizovanom kriminalu i korupciji, da li imate bilo kakve signale od međunarodnih predstvnika kako bi to za njih bilo prihvatljivo, tim prije što je mantra koja se uvijek mogla čuti iz svijeta da se za promjene treba boriti u parlamentu i u institucijama, a nikako sa ulice?

Milić: Moj odgovor na vaše prethodno pitanje kada sam rekao da ne razmišljam o napuštanju bilo koje institucije u kojoj se nalazi Socijalistička narodna partija Crne Gore daje odgovor na poziciju Crne Gore i ja sam ovo definisao kao probleme Crne Gore i ja za saradnike ili one koji žele da rješavaju probleme Crne Gore tražim samo unutar Crne Gore. Nikada nijesam smatrao da su problemi s kojima se suočava naše društvo nerješivi ukoliko postoji politička volja, ukoliko postoji koncenzus ili svijest o tome da je to problem koji nije samo problem SNP-a ili DPS-a nego problem svih nas u Crnoj Gori.

RSE: Kada je riječ o odnosima unutar opozicije postoji teza za koju nije potrebno posebno dokazivanje kako se opozicija do sada nije pokazala kao ozbiljna, zrela alternativa vlasti koja zaslužuje povjerenje građana. Šta je garancija da neće biti tako ovoga puta i da se neće završiti razlazom i međusobnim optuživanjima?

Milić: Garancija, prije svega i činjenica da nijesmo postavili nijedan visoki cilj. Govorim o projektnoj saradnji, govorim o tome da ćemo mnogo manju štetu napraviti ukoliko se raziđemo na jednom početnom primjeru nego ukoliko dođemo sada u situaciju da potpisujemo neke značajne koalicione sporazume prije bilo kakve jasne identifikacije šta stvarno želimo da napravimo i tačno je da opozicija u Crnoj Gori nije odgovorila na pitanje šta ćemo sa Crnom Gorom. Niko nas ne pita šta ćemo sa gospodinom Đukanovićem, a mi smo se čitavo vrijeme bavili sa gospodinom Đukanovićem ili personalno ili sa nekim drugim iz vlasti Crne Gore. Mislim da je došlo neko drugo vrijeme i ovi sastanci koje smo imali u posljednje vrijeme, ova dva sastanka, prvi sa gospodinom Lekićem i ovaj zadnji i juče, daju nekakvu nadu da možemo da prevaziđemo ono što je vjerovatno bio naš najveći problem, a to je sujeta.

RSE: Postavio bih vam za kraj pitanje koje se striktno tiče vaše partije. U očitim namjerama da transformištete stranku u građansku socijaldemokratske profilacije pripisuje vam se i od određenih krugova izvjesna nedosljednost, a kao posljednji primjer nekonzistentnosti navodi se da ste poricali potrebu da Crna Gora uđe u NATO, a sada je vaš visoki predstavnik vaše stranke član Atlantskog vijeća. Možemo li čuti šta je jasan stav SNP-a po tom pitanju?

Milić: Mi smo bili predlagači Deklaracije o evropskim integracijama zajedno sa Odborom za evropske integracije 8. juna 2005. godine ta deklaracija je usvojena. U svom prvom članu govori da je strateški cilj Crne Gore evropske i evroatlantske integracije kroz program Partnerstvo za mir. Ja sam istakao nešto što smatram da je istina da NATO 1999. godine i NATO 2009. godine nije jedna ista institucija, to je danas mnogo više politička institucija nego što je vojna i da smatram da u Crnoj Gori treba stvoriti jedan iskreni dijalog o tome koje su prednosti, a koji nedostaci, konkretno jednu analizu šta i na koji način treba postaviti priču o NATO-u i sa druge strane, ne treba dozvoliti da se stvara neka vještačka podjela u Crnoj Gori ko je za NATO, a ko je protiv. Ja sam u više navrata govorio i o tome jer gospodin Đukanović je imao 20 posto podrške da prizna nezavisnog Kosova i Metohije, pa je priznao nezavisnost Kosova i Metohije. Danas ima 30 posto podrške po tim istraživanjima da Crna Gora bude član NATO-a. Ja sve pitam zašto onda to on i ne uradi na takav način, da li postoje neki politički kriterijumi koji govore o jednom značajnom stepenu organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori koji treba riješiti prije toga da bi Crna Gora bila punopravni član NATO-a. Vjerujte mi da ja ne prepoznajem konzistentnost. Ja prepoznajem jedan odgovoran odnos prema jednoj instituciji i jednom projektu koji pokušava da bude više politički nego što je vojni, a na kraju krajeva, pogledajte koji su ciljevi bili od 1990. do 1999. godine, a koji su ciljevi NATO-a 2009. godine kada govore o jednom stvaranju posebnog partnerstva sa Rusijom.

RFE, DNMN, 5. oktobar

Comments»

No comments yet — be the first.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: